U okviru projekta Održiva tranzicija BiH (BiH SuTra) u Banovićima je 12. novembra održana radionica
za jačanje kapaciteta o daljinskom grijanju. Učesnici su imali priliku istražiti praktične načine
planiranja i implementacije održivijih rješenja za daljinsko grijanje u svojim lokalnim zajednicama.
Poseban trenutak radionice bila je prezentacija gospodina Ariana Tanha, eksperta za daljinsko
grijanje iz kompanije Ekzel AB, koji je podijelio iskustva Švedske u izgradnji jednog od najnaprednijih i
najodrživijih sistema daljinskog grijanja u svijetu, uključujući i ekonomiku kogeneracijskih postrojenja
(tehnologija koja istovremeno proizvodi električnu energiju i toplinu iz istog izvora goriva, čime se
postiže veća ukupna energetska efikasnost).
Imali smo priliku razgovarati s gospodinom Tanhom i postaviti mu ključna pitanja o dekarbonizaciji,
korištenju otpada kao izvora energije, te važnosti edukacije i transparentnosti za povjerenje javnosti
u nove ekološke tehnologije.
- Šta znači dekarbonizacija sistema daljinskog grijanja i koje prednosti donosi?
Dekarbonizacija daljinskog grijanja znači smanjenje ili potpuno ukidanje upotrebe fosilnih goriva u
proizvodnji toplote koja se distribuira kroz mreže daljinskog grijanja. U Švedskoj, ova promjena
podrazumijeva zamjenu uglja, nafte, treseta i prirodnog gasa obnovljivim i recikliranim izvorima
energije, kao što su biogoriva, otpadna toplota, višak industrijske toplote, biogas i toplotne pumpe.
Prednosti uključuju:
- Smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, podržavajući nacionalne klimatske ciljeve
Švedske i ciljeve EU. - Povećanje energetske sigurnosti kroz smanjenu zavisnost od uvoza fosilnih goriva (uglja, gasa i
nafte). - Stabilnije cijene energije, jer su obnovljiva i otpadna goriva manje podložna globalnim cjenovnim
fluktuacijama. Ipak, nakon ruske invazije na Ukrajinu, cijene čvrstih biogoriva (drvna sječka,
reciklirano drvo, peleti i slično) skoro su se udvostručile. - Prednosti povezane sa cirkularnom ekonomijom, jer se lokalni otpad i nusproizvodi koriste
umjesto da se odlažu.
Međutim, postoje i nedostaci; na primjer, bio-ulje koje se koristi u rezervnim kotlovima i kotlovima za
podršku unutar postrojenja za grijanje i struju je skuplje od fosilne nafte.
- Na koje načine otpad može služiti kao resurs za daljinsko grijanje? Koje su najčešće zablude i
kako ih prevazići?
Otpad može predstavljati vrijedan izvor energije kroz procese pretvaranja otpada u energiju (Waste-
to-Energy, WtE), pri čemu se nereciklabilni otpad spaljuje kako bi se proizvela toplota i električna
energija. U Švedskoj se ta energija efikasno dovodi u mreže daljinskog grijanja. Pored toga, otpadna
toplota iz data centara, industrijskih postrojenja i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda može
se oporaviti i ponovo koristiti.
Najčešće zablude:
- “Spaljivanje otpada obeshrabruje reciklažu.” Odgovor: U Švedskoj, strogi zakoni o hijerarhiji
otpada osiguravaju da reciklaža i ponovna upotreba imaju prioritet. Samo nereciklabilni otpad se
spaljuje. - “WtE postrojenja su prljava i zagađuju.” Odgovor: Moderna švedska WtE postrojenja imaju
napredne sisteme čišćenja dimnih gasova (mješavina gasova i čestica nastalih sagorijevanjem) i
prečišćavanja otpadnih voda, koji uklanjaju štetne emisije i zadovoljavaju neke od najstrožih
ekoloških standarda na svijetu (često strožih od EU direktiva, npr. direktive o srednjim i velikim
kotlovima).
Kako prevazići zablude:
Informisanje javnosti, transparentno izvještavanje o emisijama (što je regulisano i švedskim Zakonom
o samokontroli), te prikazivanje ekoloških i energetskih koristi kroz podatke i otvorenu komunikaciju.
- Koje su glavne prednosti modernih postrojenja za pretvaranje otpada u energiju (Waste-to-
Energy, WtE) u odnosu na tradicionalne spalionice?
Moderna WtE postrojenja su izuzetno efikasna, čista i integrisana u urbane energetske sisteme.
Ključne prednosti uključuju:
- Energetska efikasnost: Moderna postrojenja istovremeno proizvode toplinu i električnu energiju,
postižući ukupnu energetsku efikasnost do 96% kada su povezana na mreže daljinskog grijanja.
Ova vrijednost (96%) ne uključuje gubitke topline u samoj mreži daljinskog grijanja – odnosi se
samo na odnos između unesene energije (gorivo) i proizvedene energije (toplina i struja).
Efikasnost samih mreža daljinskog grijanja kreće se između 8% i 20%, u zavisnosti od veličine. - Napredno kontrolisanje emisija: Tehnologije poput kondenzacije dimnih gasova, prečišćavanja
dimnih gasova i otpadnih voda, te kontinuiranog praćenja emisija, značajno smanjuju zagađenje
zraka. - Oporavak resursa: Iz pepela otpada mogu se izdvojiti metali i drugi materijali koji se mogu
reciklirati. - Integracija u sistem: Moderna postrojenja služe kao fleksibilni proizvođači baznog opterećenja,
dopunjujući nestalne obnovljive izvore energije, poput vjetra i solarnih panela.
- Koliko su edukacija i transparentnost važni za prihvatanje novih ekoloških tehnologija od strane
javnosti?
Edukacija i transparentnost ključni su za izgradnju povjerenja i prihvatanja. Kada javnost razumije
kako tehnologije funkcionišu, njihov utjecaj na okoliš i doprinos ciljevima održivosti, otpor se
smanjuje. U Švedskoj, lokalne samouprave i energetske kompanije često organizuju “dane otvorenih
vrata”, objavljuju godišnje ekološke izvještaje i sarađuju sa školama i univerzitetima kako bi povećali
razumijevanje. Transparentnost jača kredibilitet i pomaže zajednicama da se osjećaju uključenim u
tranziciju prema održivim energetskim sistemima. - Možete li podijeliti uspješan primjer iz Švedske vezan za daljinsko grijanje?
Snažan primjer je sistem daljinskog grijanja Stockholm Exergi, jedan od najvećih i najnaprednijih u
Evropi. Njegova mreža daljinskog grijanja duga je 3.000 kilometara i snabdijeva toplinom preko 90%
zgrada u Štokholmu, uključujući javne objekte i stambene zgrade.
Ključni faktori uspjeha Stockholm Exergi:
- Sistem koristi raznovrsne izvore energije, uključujući biomasu, otpadnu toplinu iz data centara i
postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kao i WtE postrojenja. - Kroz projekte poput Bio-CCS (bioenergija s hvatanjem i skladištenjem ugljen-dioksida), Stockholm
Exergi nastoji postati klimatski pozitivan hvatanjem i skladištenjem biogenog CO₂. - Kompanija održava visoko povjerenje javnosti zahvaljujući transparentnom radu i kontinuiranom
izvještavanju o održivosti, i to uprkos činjenici da se jedno od njihovih postrojenja nalazi u centru
grada (Värtaverket).
Ovaj primjer pokazuje kako dekarbonizovano daljinsko grijanje može biti i tehnički izvodljivo i
društveno prihvaćeno, doprinoseći liderstvu Švedske u održivim urbanim energetskim sistemima.
Pored prezentacije gospodina Ariana Tanha, radionicu je upotpunio Nihad Harbaš, ekspert za
daljinsko grijanje iz nLogic Advisory, koji je govorio o mogućnostima dekarbonizacije i finansiranja
projekata unapređenja daljinskog grijanja, kao i o ulozi daljinskog grijanja u planovima tranzicije,
pokrivajući i nacionalne strategije i lokalne realnosti. Radionica je pokazala kako se nacionalne
strategije mogu efikasno uskladiti s lokalnim potrebama, a učesnici su dobili inspiraciju i konkretne
smjernice za implementaciju održivih rješenja u svojim zajednicama, gradeći na lekcijama iz
švedskih, naprednih i održivih sistema koje je predstavio gospodin Tanha.
Ariana Tanha sa timom za vrijeme posjete Stockholmu. Foto: screenshot